Dijete i matematika

        Matematiku susrećemo od najranije dobi. U Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj (2014) matematička kompetencija jedna je od temeljnih životnih kompetencija koja se razvija poticanjem djeteta na razvijanje te primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju različitih problema kroz svakodnevne aktivnosti i situacije. Dijete, od malena stječe mnoge vještine i znanja nužna za razumijevanje matematike. Pojam predmatematičke vještine odnosi se na niz znanja, činjenica i postupaka koje djeca usvajaju prije polaska u školu, a koja će im biti potrebna za razumijevanje matematike. Dijete u predškolskoj dobi uči o:

·         odnosima u prostoru (unutra – vani, gore – dolje, ispod – iznad)
·         odnosima predmeta (veće – manje, lako – teško)
·         svojstvima predmeta (tvrd – mekan, topao – hladan)
·         količini (jesu li dvije skupine predmeta jednake ili je neka skupina veća ili manja)
·         pojmu broja (brojanje, prebrojavanje, povezivanje broja i količine).
 
Problemske situacije i učenje putem rješavanja problema smatra se značajnim metodičkim pristupom u području razvoja matematičkih pojmova. Također je jedan od najboljih načina da se potakne unutarnja motivacija djeteta.  (Marendić, 2009)
Mnoga istraživanja pokazala su da djeca temeljne matematičke spoznaje razvijaju kroz dodir s predmetima u svojoj okolini ili promatranjem osobe koja manipulira predmetima. Djetetu je potrebno omogućiti konkretno iskustvo, da doživi svojim osjetilima a potom opiše i objasni što je doživilo. Upravo je takav način korištenja materijala važan za usvajanje matematičkih pojmova jer se unutarnje misaone skele oblikuju baratanjem predmetima, tj. motoričkim putem. (Vlahović-Štetić i Vizek Vidović, 1998)
Prikaz razvoja predmatematičkih vještina: pojam broja, oblika i veličine, razumijevanje vremena i orijentacije u prostoru kod djece rane i predškolske dobi (Matematika u vrtiću, 2014: 14. i 15. prema Starc, Čudima-Obradović, Pleša, Profaca i Letica, 2004)
 

 

2-3 godine

3-4 godine

4-5godina

5-6 godina

6-7 godina

Broj

Ima prirođen osjećaj
za količinu do 3.
Razlikuje jedan od
mnogo.
Na zahtjev pruža
ispravno jedan, tj.
dva predmeta.

Broji uz
pokazivanje
do 3
predmeta.
Mehanički
broji do 10.
Primjenjuje
neka načela
brojenja
(1:1 i isti redoslijed brojeva).

Broji uz
pravilno
pokazivanje do
5 predmeta.
Razvija se
načelo
kardinalnosti.
Verbalno broji
do 10 i više.
Izdvaja
Predmete srednje veličine.

Uz pravilno
pokazivanje
broji od 4 do 12
elemenata, a
mehanički i
više.
Pokazuje
interes za
brojke.
Pokazuje daljnji
razvoj i
usavršavanje načela brojanja.

Uz pokazivanje
broji od 10 do
13, a mehanički
do 30.
Rješava zadatke
zbrajanja i
oduzimanja do
10. „U glavi“
zna odrediti za 1
više i 1 manje.
Dalje se
razvijaju načela brojanja.

Oblik i veličina

Sastavlja cjelinu
neke slike iz 2-3
dijela.
Svrstava predmete
po jednom svojstvu.

Razlikuje
Veliko malo jednako;
Dugačko kratko i
debelo tanko.
Razlikuje
krug,
kvadrat i
trokut.

Uspoređuje i
imenuje
veličine i
količine: većemanje-jednako.
Izdvaja
predmete istog
oblika i
veličine,
imenuje krug,
kvadrat i trokut.

Uspoređuje
veličine: velikoveće, kratkokraće.
Uspoređuje
oblike i
veličine.
Razlikuje
kvadrat, kocku i
trokut i izdvaja
predmete koji
ne pripadaju po
obliku.

Imenuje i mjeri
količine i
veličine te ih
uspoređuje.
Razlikuje kuglu,
valjak, kocku.
Izdvaja predmete
u skupove po 1
ili 2 kriterija.

Vrijeme i prostor

Počeci shvaćanja
kriterija vremena i
prostora (počinje se
koristiti riječima za
označavanje
vremena (sad, prije,
poslije)).

Zna doba
događaja
neke
aktivnosti.
Počinje
razlikovati
ispred-iza,
gore-dolje.

Razlikuje
prostorne
odnose za koje
zna i nazive.
Određuje doba
dana, ali miješa
„sutra“ i
„jučer“.

Razlikuje danas
i sutra, usvaja
nazive za
godišnja doba,
imenuje dane u
tjednu. Usvaja
lijevo-desno (na
sebi).

Razvija se
opažajni
koordinatni
sustav. Razvija
lijevo-desno u
prostoru.Pravilno
rabi jučer-danassutra.


Prema Likierman i Muter (2007), pet pojmova koja djeca svladaju prije nego broje:
·         Načelo pojedinačnog dijete svlada kada izgovara brojeve i istodobno dodiruje predmete koje broji, djeca do treće godine izgovaraju brojeve po redu, ali ih ne povezuju s brojem predmeta
·         Načelo postojanog redoslijeda podrazumijeva da dijete shvaća redoslijed brojanja
·         Načelo kardinalnog brojanja razumije kada shvaća da konačni broj u brojanju znači konačan broj nekih predmeta
·         Načelo apstrahiranja znači da postupak brojanja može biti primijenjen na svaku situaciju i na svaki skup predmeta.
·         Načelo nevažnosti redoslijeda odnosi se na to da dijete shvaća redoslijed kojim brojimo predmete
 

LITERATURA:
1. Likierman H., Valerie M. (2007). Pripremite dijete za školu, Buševac: Ostvarenje
d.o.o
2. Marendić, Z. (2010). Razvoj matematičkih pojmova. Dijete, vrtić, obitelj, 16 (60), 2-7.
3. Matematika u vrtiću, zbirka aktivnosti za poticanje ranih matematičkih vještina kod
djece predškolske dobi (2014). Dugo selo: Dječji vrtić Dugo selo.
4. Vlahović-Štetić, V. i Vizek Vidović, V. (1998). Kladim se da možeš... : psihološki
aspekti početnog poučavanja matematike : [priručnik za učitelje], Zagreb : Udruga
roditelja "Korak po korak".
5. https://logoped.hr/sto-su-pred-matematicke-vjestine-i-kako-ih-poticati/
6. https://www.zerotothree.org/resources/299-help-your-child-develop-early-math-skills
7. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
 
Neke od aktivnosti u mlađoj vrtićkoj skupini „Tratinčice“

Pripremila odgojiteljica Aleta Jurki
 














© 2021 Vrtić Savica. Sva prava pridržana.